Povijest, osnovne informacije

O NAMA

Počeci slavistike na Sveučilištu u Wroclavu sežu u četrdesete godine devetnaestog stoljeća, a njeni su poznati predavači bili František Ladislav Čelakovský, Wincenty Krasiński, Wojciech Cybulski, Władysław Nehring, Rudolf Abicht i Paul Diels. Osnivači wroclavske slavistike u poslijeratnome razdoblju bili su jezikoslovac Leszek Ossowski (1905–1996., doktorirao je 1932. g., a habilitaciju je stekao 1945. na Jagellonskome sveučilištu u Krakovu) i povjesničar književnosti Marian Jakóbiec (1910–1998., doktorirao je 1938. na Sveučilištu Jana Kazimira u Lavovu uz mentora Juliusza Kleinera, dok je habilitacijsku disertaciju obranio 1951. g. na Jagellonskome sveučilištu u Krakovu). Profesor Leszek Ossowski bio je učenik uglednih poljskih slavista, Edwarda Klicha, Henryka Ułaszyna, Kazimierza Nitsha, Iwana Ziłyńskog, Tadeusza Lehra-Spławińskog, pod čijim su se utjecajem oblikovali njegovi istraživački interesi vezani za brojne znanstvene discipline: istočnoslavensku dijalektologiju i dijalektologiju poljsko-istočnoslavenskog pograničnog područja; rusku i baltoslavensku akcentuaciju  te morfologiju ruskog jezika; pitanja lokalizacije pradomovine Slavena. Profesor Marian Jakóbiec u razdoblju od 1930. do 1945. radio je u lavovskome Ossolineumu. 1945. g. zaposlio se kao docent na Jagellonskome sveučilištu, no uskoro je postao ataše za odnose s medijima i kulturu u poljskome veleposlanstvu u Beogradu. 1947. godine stigao je u Wroclav i tijekom nekoliko sljedećih desetljeća formirao je našu slavistiku kakvu je danas poznajemo, u početku kao predstojnik Katedre za rusku filologiju, a zatim pročelnik Odsjeka za slavistiku. Bio je začetnik istraživanja slavenskog folklora te književno-kulturnih poljsko-slavenskih veza. Istraživačke metode profesora Mariana Jakóbeca, temeljene na tradicijama lavovsko-krakovske humanistike (Eugeniusz Kucharski, Juliusz Kleiner, Marian Zdziechowski, Wacław Lednicki) i obilježeni širokim intelektualnim horizontima te jasnoćom i elegancijom stila, rezultirali su mnogim zanimljivim radovima s područja komparatistike, povijesti istočno- i južnoslavenskih književnosti te slavenske folkloristike. Usto, prof. Jakóbiec bio je i idejni začetnik časopisa „Slavica Wratislaviensia”. U pola stoljeća postojanja Odsjeka za slavistiku njegovi zaposlenici bili su ili jesu među drugima: Zbigniew Barański, Oleh Beley, Krystyna Galon-Kurkowa, Milica Jakóbiec-Semkowowa, Henryk Jaroszewicz, Josef Jodas, Przemysław Jóźwikiewicz, Tadeusz Klimowicz, Bronisław Kodzis, Ewa Komisaruk, Bronisława Konopielko, Krzysztof Kusal, Jaroslav Lipowski, Izabella Malej, Libor Martinek, Agnieszka Matusiak, Anna Paszkiewicz, Larysa Pisarek, Telesfor Poźniak, Michał Sarnowski, Franciszek Sielicki, Kole Simiczijew, Anna Skotnicka, Łucja Skotnicka, Jan Sokołowski, Marian Ściepuro, Zofia Tarajło-Lipowska, Elżbieta Tyszkowska-Kasprzak, Diana Wieczorek, Janina Wołczuk, Włodzimierz Wysoczański. Trenutno na našem Odsjeku radi 49 nastavnika i suradnika na znanstveno-nastavničkim i nastavničkim radnim mjestima, tri knjižničara, dva administrativna djelatnika i informatičar. U akademskoj godini 2019/2020. na smjerovima Hvatska filologia (sa srpskim jezikom), češka, ruska te ukrajinska filologija (uz dvije specijalizacije: ukrajinska filologija s engleskim jezikom i ukrajinistika) studira ukupno 375 studenata. Nakon profesora Mariana Jakóbeca pročelnici Odsjeka su bili: Zbigniew Barański (1972-1975., 1981–1987.), Franciszek Sielicki (1975–1978.), Telesfor Poźniak (1978–1981.), Krystyna Galon-Kurkowa (1987–1993.), Tadeusz Klimowicz (1993–2005., 2019–2020.), Anna Paszkiewicz (2005–2016.), Michał Sarnowski (2016–2019.), Oleh Beley (2020–2024.).

ZNANSTVENA I POPULARIZACIJSKA DJELATNOST

U okviru Odsjeka za slavistiku objavljuju se časopisi „Slavica Wratislaviensia” (utemeljen 1969.; do 2020. g. izašlo je preko 170 brojeva, a trenutno je njegova glavna urednica Ewa Komisaruk) i „Miscellanea Posttotalitariana Wratislaviensia” (utemeljen 2013.; do 2020. g. izašlo je sedam brojeva; glavna urednica časopisa je Agnieszka Matusiak). Naš Odsjek organizira i dva prestižna međunarodna znanstvena skupa: „Velike teme kulture u slavenskim književnostima” (skup se odvija bijenalno, svake neparne godine, zadnje 13. izdanje održalo se 2019.) i „Riječ i rečenica u slavenskim jezicima. Opis. Konfrontacija. Prijevod” (svake parne godine; zadnji se 14. skup održao 2018.). Svoju povijest ispisuju i dvije nešto mlađe konferencije, „Slavenski svijet nekad i sada. Jezik, književnost, kultura” (4. izdanje u 2019.) te konferencija znanstveno-nastavnog profila, čije se 2. izdanje pod naslovom „Novi izazovi u sveučilišnom poučavanju slavenskih jezika kao stranih” održalo 2019. godine. Svaki se mjesec na Odsjeku održavaju i znanstveni seminari iz područja književnosti („Slavistički književni susreti”) i jezikoslovlja, gdje svoje najnovije radove predstavljaju naši nastavnici i doktorandi te slavisti s drugih poljskih i stranih visokoškolskih i znanstvenih ustanova. Bitno mjesto u znanstvenome životu Odsjeka zauzima međunarodna suradnja, koja se odvija kako u okvirima programa Erasmus+, tako i bilateralnih ugovora koje je Sveučilište u Wroclavu sklopilo s partnerskim sveučilištima, primjerice u Češkoj, Kazahstanu, Njemačkoj, Rusiji, Ukrajini i SAD-u. Svoje stalno mjesto u djelokrugu Odsjeka za slavistiku našli su i drugi događaji, kao što su Natjecanje u slavenskim pjesmama (čija je animatorica od samoga početka Wiesława Zybura) i Natjecanje u jednom romanu (koje organizira Marcin Maksymilian Borowski).